Index Liberdade Imprensa TL Okupa Númeru 20, AJTL Konsidera Liberdade Imprensa iha Timo-Leste Ameasadu Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Maiu 03, 2024 1029
Rezultadu Index Liberdade Imprensa tinan 2024. Foto:Google. Rezultadu Index Liberdade Imprensa tinan 2024. Foto:Google.

DILI: Asosiasaun Jornalista Timor-Leste konsidera Liberdade imprensa iha Timor-Leste ameasadu tanba bazeia ba rezultadu husi Reporter Without Border kona ba index Liberdade imprensa ba tinan 2024 hatudu Timor-Leste iha ranking husi Top 10 ba 20.

Tanba ne’e, AJTL konsidera buat ne’ebé sai orgullu nasionál Timor-Leste nian iha 2023 mak bainhira RSF (Reporter Without Border) ofisialmente anunsia katak Timor-Leste tama iha ranking index liberdade imprensa TOP 10.

Ida-ne’e sai orgullu nasionál ida ba povu Timor tomak, liuliu komunidade mídia no komunidade jornalista tanba Timor-Leste nu’udar país foun ida, maibé kolokadu nu’udar país ne’ebé tama iha ranking index liberdade imprensa TOP 10 hamutuk ho nasaun boot sira iha mundu.

RSF tau Timor-Leste nia index liberdade imprensa iha TOP 10 ne’e, bazeia kritériu ne’ebé organizasaun internasionál ne’e estabelese hanesan, lejislasaun di’ak, laiha kriminalizasaun ba difamasaun no laiha jornalista Timor oan ida mak tama prizaun ou mate tanba nia atividade jornalizmu no kritériu seluk ne’ebé mak RSF rasik estabelese.

“Maibé, faktu dadauk ne’e, hatudu katak pozisaun TOP 10 ne’ebé Timor-Leste hetan iha tinan kotuk (2023) muda ona tanba RSF determina fali ranking index Timor-Leste nian iha 2024 tuun kedas ba iha pozisaun 20. Signifika, ita nia ranking indext hakiduk pasu sanulu ba kotuk. Realidade ida-ne’e mai Asosiasaun Jornalista Timor Lorosa’e (AJTL) no jornalista sira nu’udar deteriorasaun (kemunduran) ida, tanba esforsu hotu liuhusi advokasia ne’ebé durante ne’e AJTL halo ho nia parseiru sira hodi luta no kontinua promove liberdade imprensa no liberdade espresaun la konsege mantein Timor-Leste ninia ranking index TOP 10 ne’e,”Online INDEPENDENTE sita iha komunikadu, sesta ne’e (03/04/24).

 Tuir AJTL, Timor-Leste nia ranking ne’e tuun kauza husi notifikasaun sira husi instituisaun judisál sira hasoru jornalista sira liga publikasaun notísia, impedimentu ba jornalista nia servisu iha espasu públiku sira, lider balu fó presaun ba jornalista sira, intervensaun polítika husi governante balu iha sala redasaun mídia públiku sira nian, esbosu lei sibernétika (cyber crime law) no politizasaun ba estrutura mídia publiku sira iha país ida-ne’e.

“Buat hirak ne’e hotu mak kontribui ba degradasaun ranking index Timor-Leste nian husi TOP 10 ba TOP 20. Situasaun jornalista sira iha era digital hahú hatudu katak ameasa no intimidasaun,” AJTL haktuir.

 Iha jornalista na’in rua iha tinan ne’e mak hatudu sira nia preokupasaun mak Desy Reis husi radio Liberdade, bainhira halo kobertura iha Merkadu Becora, iha tempu SEATOU ho ekipa halo eviksaun.

“Tuir video ne’ebe AJTL rekolla, ekipa seguransa hirus no hakilar jornaista ho naran Desy no duni sai husi fatin. Alende ne’e jornalista husi Jornal Independent Cristina, hetan hirus husi Primeiru Ministru, Xanana Gusmao bainhira husu perguntas konaba Komisaun Anti Korupsaun iha palacio Prezidensial,”tenik AJTL.

Ida ne’e hamosu preokupasaun ba AJTL tanba tuir AJTL nia perspetiva jornalista feto sira sei vulneravel liutan hasoru ema sira ne’ebé poder iha tanba relasiona ho kultura ne’ebe sempre iha forsa boot liu husi mane sira. Situasaun hirak ne’e bele sai ameasaba index liberdade imprensa iha Timor-Leste, no hatauk jornalista sira atu hanoin kritiku liu tan. Kazu seluk Sekretariu Estadu Komuniksaun Sosial (SEKomS) halo intervensaun iha sala redasaun media estatal ne’e mós sai sinal ida ba situasaun liberdade imprensa iha Timor-Leste sei ameasadu no bele kontinua hatun index rangking iha global ka mundu. Atu garante no asegura ranking index liberdade imprensa Timor-Leste nian fila fali ba pozisaun TOP 10 ou liu ida-ne’e, presiza parte hotu-hotu, hanesan asosiasaun jornalista sira, Konsellu Imprensa no entidade relevante sira seluk nia komprimisu no kontribuisaun hodi tau iha asaun real la’ós liuhusi komentáriu mamuk hodi kontinua luta no promove liberdade imprensa atu asegura rejime polítika demokrasia iha país ida-ne’e.

Bazeia ba realidade no situasaun liberdade imprensa dadauk ne’e, AJTL husu ba Konsellu Imprensa atu kontinua halo advokasia liuhusi sosializasaun ba Lei Komunikasaun Sosiál ba entidade sira Estadu nian hanesan, Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), PCIC no entidade relevante sira seluk atu sira komprende papél mídia iha país demokátiku ida-ne’e.

Tanba ne’e, Konsellu Imprensa presiza halo akordu kooperasaun ida ho PNTL no Ministériu Públiku atu labele lori kazu sira ne’ebé iha ligasaun ho publikasaun notísia diretamente ba prosesu legál, maibé liuhusi mekanizmu sira ne’ebé hatuur ona iha Lei Komunikasaun Sosiál.

Husu mós ba governante sira, liulius SEKomS atu labele halo intervensaun polítika ba iha sala redasaun (news room) mídia públiku sira hodi garante no asegura públiku nia direitu atu asesu informasaun loos no kredivel bazeia faktu no sirkumtánsia ne’ebé iha.

Ba Instituisaun Estadu nian hotu-hotu atu fó liberdade ba mídia no jornalista sira atu asesu ba informasaun kona-ba serbisu públiku nian, liuliu Hospital Nasionál Guido Valadares (HNGV), sentru saúde sira no instituisaun hotu-hotu ne’ebé hala’o serbisu públiku nian.

Husu ba jornalista hotu-hotu ne’ebé hamahan an iha AJTL atu kontinue kumpri Kódigu Étika Jornalístika no prinsípiu sira jornalizmu nian bainhira hala’o knaar jornalizmu nian.

Ho ida-ne’e, AJTL sei hamutuk nafatin ho nia membru sira atu kontinua halo advokasia hodi asegura no promove liberdade imprensa no liberdade espresaun iha Timor-Leste, tanba liberdade imprensa mak sei hametin demokrasia iha país ida-ne’e, bainhira laiha liberdade imprensa sei laiha demokrasia. Viva liberdade imprensa, viva mídia no jornalista Timor-Leste.

Rate this item
(2 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31